Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Trezor
06:00
Geologija-Fosilna goriva (R)
06:22
Geologija-Podzemna voda (R)
06:44
Karavan-Svetionici (R)
07:10
Potonuli gradovi -Cisa (R)
07:54
Tajne Jadrana-Kad je more gorelo (R)
08:24
Tajne Jadrana-Pirati Jadrana (R)
08:53
ljudi govore-Tamo daleko,Krf (R)
09:21
ljudi govore-Tamo daleko,Vido (R)
09:50
Lično viđenje-Radivoje Kašanin (R)
10:19
Ostavština za budućnost-ljubica Cuca Sokić (R)
11:07
Pesničke vedrine-Stražilovo (R)
11:32
Pesničke vedrine -Pola srce pola kamen (R)
12:00
Geologija-Fosilna goriva (R)
12:22
Geologija-Podzemna voda (R)
12:44
Karavan-Svetionici (R)
13:10
Potonuli gradovi -Cisa (R)
13:54
Tajne Jadrana-Kad je more gorelo (R)
14:24
Tajne Jadrana-Pirati Jadrana (R)
14:53
ljudi govore-Tamo daleko,Krf (R)
15:21
ljudi govore-Tamo daleko,Vido (R)
15:50
Lično viđenje-Radivoje Kašanin (R)
16:19
Ostavština za budućnost-ljubica Cuca Sokić (R)
17:07
Pesničke vedrine-Stražilovo (R)
17:32
Pesničke vedrine -Pola srce pola kamen (R)
18:00
Ciklus nazvan Vrelo iz serijala Selo bez seljaka, posvećen je izvornoj poeziji i pesmi i u dokumentarno – poetsko – muzičkoj formi obrađuje jedan motiv iz narodnog lirskog ili epskog stvaralaštva.... Prva epizoda ovog ciklusa posvećena je majci. Uvodnu reč daje akademik i profesor Vojislav Đurić, stihove kazuju glumci ljiljana Krstić, Mira Stupica, Jovan Milićević, Danilo Srećković, Svetlana Bojković, Vesna Malihodžić i pesnik Srboljub Mitić, dok pesme izvode Vasilija Radojčić, Danica Obrenić, Dušan Janković i Zora Drempetić. Scenarista Novica Savić Reditelj: Radoslav Lazić Urednica: Kosara Balabanović Proizvedeno 1972. godine.
18:29
Osobena istorija Dubrovnika stvorila je uslove za razvoj autentične kulture i mentaliteta njenih stanovnika. Dubrovčanin je svako ko voli Dubrovnik, neguje poseban pristup životu i razvija osoben humor.... O Dubrovniku, Dubrovčanima i „Dubrovkinjama, ljubivoju Ršumoviću govore i pevaju stanovnici „najlepše tačke sveta, dubrovačka slikarka i prva Mis Jugoslavije, Romana Milutin, trubadur Karlo Karleto Sakić, Dubrovački trubaduri, stranci i prelepa zdanja iz vremena renesanse, humanizma i baroka. Autor: ljubomir Ršumović Reditelj: Ratko Ilić.
18:58
U Rogoznici kraj Šibenika, grada na hrvatskom primorju, živeo je Benedikt Lovrić, državljanin tadašnje SFRJ i Francuske...
19:42
Naše vreme - specijalna dokumentarna emisija pripremljena povodom dvostrukog jubileja Radio Beograda: 50 godina od osnivanja i 35 godina rada u socijalističkoj Jugoslaviji.... Ova emisija otkriva prošlost i sadašnjost Radio-Beograda. Prateći u jednom danu od ponoći do ponoći najslušanije radio emisije: Jutarnji program, Zeleni megaherc, Radioskop, Selo Veselo, Novosti dana, Krug dvojkom, Izbor hita 202, Tup-tup, Veselo veče, ovog puta se ne samo čuju već i vide novinari, urednici, voditelji, autori ovih programa... Poznati glasovi predstavljaju se na svom radnom mestu u pripremi i direktnom uključivanju emisija. O razvoju Radio Beograda govori direktor Branko Dadić, o sadašnjem trenutku ove informativne kuće glavni urednik Prvog programa Milutin Milenković. Svoja sećanja iznosti i jedan od najstarijih članova kuće Miroslav Mitrović. - Učesnici: Branko Dadić, Milutin Milenković, Miroslav Mitrović, Dramska grupa Bate Miladinovića; Miljan Miljanić, Branka Veselinović, Mija Aleksić, Mića Tatić, Milovan Ilić Minimaks, Žika Nikolić i dr. - Autor i urednik Svetolik Mitić, snimatelj Časlav Pantelinac, reditelj Miljenko Dereta - Premijerno emitovano 09.11.1979. godine.
20:36
Filmski zapis o Beogradu, „belom Jugoslovenskom gradu“, jednog običnog dana, viđen od zore do sumraka, bez naracije i bilo kakvih komentara.... Emisija započinje snimcima sa Kalemegdana, zatim se beleži atmosfera u Skadarskoj ulici, na Železničkoj stanici, u parku kod autobuske stanice. Snimljene su nove beogradske zgrade, pijace, ljudi u kafanama, svadbe, Novi Beograd, reka Sava, aerodrom, Tašmajdan, utakmice, ljudi u Knez Mihailovoj ulici, podzemni prolazi, robne kuće, modne revije, zaljubljeni parovi, spomenici na Kalemegdanu, disko klubovi. Autentična slika života u Beogradu sredinom sedamdesetih godina 20. veka. Rediteljka Milica Dragić, autor i urednik Svetolik Mitić, proizvedeno 1974. godine.
21:14
Emisija je posvećena radu Kino kluba Beograd, od osnivanja do danas...
21:43
U svojoj burnoj prošlosti, srpski narod je doživeo mnoge seobe koje su vekovima određivale njegovu sudbinu.... Veliki tursko-austrijski sukob krajem 17. veka presudno je odredio pravce tzv. Velike seobe pod vođstvom Arsenija Trećeg Čarnojevića 1690. godine, koja je Srbe dovela u Ugarsku, prostor današnje Republike Mađarske. Uprkos svim teškoćama sa kojima su se susreli, Srbi su stvaralački otkrivali život u novoj sredini, pa su tako Sečuj, Grabovac, Baja, Ostrogon i Sent Andreja postali žarišta nove srpske kulture. Kulturni i verski spomenici, izgrađeni u pretežno baroknom stilu, i danas su živo svedočenje o istoriji našeg naroda i njegovoj želji i potrebi da nikada ne zaboravi svoje korene, veru i običaje.
22:12
Ova emisija serijala „Vreme televizije „govori o emitovanju u programskoj shemi JRT-a i o živim emitovanjima.... Podsećanje na početak kontinuiranog emitovanja zajedničkog jugoslovenskog televizijskog programa (JRT) 28. novembra 1958, na vreme kada su svi programi emitovani uživo, ili iz studija, ili s mesta događaja posredstvom reportažnih kola. Mnogi učesnici dočaravaju fenomen žive televizije, i to je ujedno prilika da se prikažu mnogobrojne profesije na televiziji i ovladavanje njihovim finesama. Emisija se osvrće i na informativni i sportski program i tadašnje shvatanje voditeljskog rada.
23:13
TV feljton-Moris Nado
23:39
Televizija Beograd je, u periodu od 2000. do 2010, realizovala u okviru Zabavne nedelje 11 portreta poznatih beogradskih glumaca koji više nisu među živima, a čije su uloge upisane u antologiju srpske televizijske i pozorišne produkcije.... Ove nostalgične minijature pod zajedničkim naslovom Majstori nepredvidljivog zanata nastale su isključivo od inserata iz drama, serija i pozorišnih predstava koje poseduje Dokumentacija TVB i citiranih izjava samih glumaca. Portret Rahele Ferari (1911-1994) skiciran je insertima iz predstava Jegor Buličov, Arsenik i stare čipke, Služavka, Lepeza ledi Vindermir i njenim izjavama, među kojima se izdvaja: „Da živim tim novim životom, to je moj san... Da se sručim na scenu i da krenem... Scenario i režija: Bojana Andrić.
23:49
Numera-Bisera Veletanlić-Smejem se bez smisla
23:53
Arhivske minijature-Trke čamaca kod Ade
00:00
Selo bez seljaka-I tu majka tvrda srca bila (R)
00:29
Dijagonale-Dubrovčani (R)
00:58
Međutim-Napoleon (R)
01:42
Naše vreme-Trezor,ovde Radio Beograd (R)
02:36
Krug-Beograd grad koji volim (R)
03:14
Neobavezno-Kino klub Beograd (R)
03:43
Riznice kulturnog blaga-Srpski barok u Mađarskoj (R)
04:12
Vreme televizije-Živa televizija (R)
05:13
TV feljton-Moris Nado (R)
05:39
Majstori nepredvidljivog zanata-Rahela Ferari (R)
05:49
Numera-Bisera Veletanlić-Smejem se bez smisla (R)
06:00
Selo bez seljaka-I tu majka tvrda srca bila (R)
06:29
Dijagonale-Dubrovčani (R)
06:58
Međutim-Napoleon (R)
07:42
Naše vreme-Trezor,ovde Radio Beograd (R)
08:36
Krug-Beograd grad koji volim (R)
09:14
Neobavezno-Kino klub Beograd (R)
09:43
Riznice kulturnog blaga-Srpski barok u Mađarskoj (R)
10:12
Vreme televizije-Živa televizija (R)
11:13
TV feljton-Moris Nado (R)
11:39
Majstori nepredvidljivog zanata-Rahela Ferari (R)
11:49
Numera-Bisera Veletanlić-Smejem se bez smisla (R)
11:53
Arhivske minijature-Trke čamaca kod Ade (R)
12:00
Selo bez seljaka-I tu majka tvrda srca bila (R)
12:29
Dijagonale-Dubrovčani (R)
12:58
Međutim-Napoleon (R)
13:42
Naše vreme-Trezor,ovde Radio Beograd (R)
14:36
Krug-Beograd grad koji volim (R)
15:14
Neobavezno-Kino klub Beograd (R)
15:43
Riznice kulturnog blaga-Srpski barok u Mađarskoj (R)
16:12
Vreme televizije-Živa televizija (R)
17:13
TV feljton-Moris Nado (R)
17:39
Majstori nepredvidljivog zanata-Rahela Ferari (R)
17:49
Numera-Bisera Veletanlić-Smejem se bez smisla (R)
17:53
Arhivske minijature-Trke čamaca kod Ade (R)
18:00
Emisija govori o problemu nezaposlenosti.... Zabeležena su svedočenja nezaposlenih ljudi u školama, na ulici, ispred šaltera Biroa za zapošljavanje, u Omladinskoj zadruzi, na selu, koja ukazuju na različite oblike diskriminacije. Svetolik Mitić njihova svedočenja sučeljava sa argumentima predstavnika različitih privrednih organizacija, Samoupravnih interesnih zajednica, Opština, škola u Beogradu i Lazarevcu. Činjenice koje iznosi ovaj dokumentarni zapis oslikavaju kompleksnost problema zapošljavanja, odnosno nezaposlenosti, i jednako su aktuelne i danas. Urednik: Svetolik Mitić Proizvedeno: 1977. godine.
18:21
Serija „Ram za nekoliko poza“ snimljena je 1976. godine.... Tadašnji urednik Zabavno-muzičke redakcije Predrag Perišić je tokom emitovanja serije pobrao kontroverzne kritike, od odobravanja za originalnu ideju do osporavanja. Drugačija od drugih emisija koje se bave malim ljudima, ona na poseban način slika i otkriva svet ljudi koji su svoj život ispunili hobijima i veštinama koje su sami osmislili. U njoj poziraju perači zlata na Peku, čobanica koja svira na listu, ljubitelj fudbala, grnčar, neobični orkestar... a reditelj Karpo Godina ih uramljuje u njihov ambijent, živopisne pejzaže Srbije.
18:52
Miloš Tošić je 1914. godine bio jedan od mnogih mladića koji se odazvao pozivu otadžbine i krenuo u borbu za njenu slobodu. Tog dana kada ga je majka ispratila na front, nije mogao da zamisli kuda će ga život odvesti.... Nakon prelaska naše vojske preko Albanije i oporavka na Krfu, iz Soluna, potpuno neočekivano, poslat je u Ameriku gde je Srpska vojna misija vršila regrutaciju iseljenika, voljnih da pomognu u odlučujućim bitkama za oslobođenje Srbije. Šetajući NJujorkom, naišao je na grupu ljudi koji su hranili golubove. Jedan od njih bio je Nikola Tesla. NJihov razgovor bio je početak prijateljstva koje je nastavljeno 10 godina kasnije-1928, kada je Miloš Tošić stupio na dužnost u Generalnom konzulatu tadašnje Jugoslavije. O svemu što je doživeo družeći se sa Nikolom Teslom, o pismima koja mu je slavni naučnik pisao, Miloš Tošić je govorio u ovoj emisiji serijala „ljudi govore, snimljene 1984. godine.
19:20
Povodom stogodišnjice rođenja, snimljena je emisija posvećena revolucionaru Dragojlu Dudiću, prvom predsedniku Narodnooslobodilačkog odbora Srbije, piscu Dnevnika 1941 i narodnom heroju. O njemu kao o čoveku i partizanskom rukovodiocu govore njegovi saborci i prijatelji iz Valjevskog partizanskog odreda.... Učesnici: Zora Dudić, Branislav Prodanović, Radomir Krstić, Isidor Brdarić, Momčilo Tešić, Sofija Stanišić Vujanović, Panta Pantić, Radomir Dudić, Predrag Dudić, Sreten Čitaković, Boško Novaković Scenaristi Aleksandar Ostojić, Nedeljko Ješić; realizacija: Aleksandar Janković, Milorad Petrović, Tomislav Krstić, Slobodan Jović, Dragan Selaković, Viktor Simić, Dragica Gačić, Nevenka Hranjec, Todor Jović, Aleksandar Ostojić Premijerno emitovano 03. 07.1988, Redakcija opšteobrazovnog programa.
19:49
Iz knjige Milana Kovačevića Karavan:... Tražeći Jermu krenuli smo na istok. Rečica Grandžina odvela nas je do zanimljivog sela Klisure. Nasred glavne ulice odmara se krmača sa prasićima. Starinske prizemne kuće originalnog izgleda liče na kulise za neki neobičan film. Neposredno iza sela Grandžina se sastaje sa drugom rečicom nezgrapna imena, Grubinom. Tako nastaje Jerma. Pratimo je. Na naše oči buja, primajući pritoke s leva i s desna. Ulazi u selo Strezimirovce i neprimetno, bez pasoša i vize, u samom selu prelazi jugoslovensko-bugarsku granicu. Graničnog prelaza nema, ali postoji kapija koja se otvara svakog 18. septembra. Tada se na jednoj poljani, u našem delu, održava zajednički sabor. Jerma se vraća u našu zemlju oko dvadeset kilometara vazdušnom linijom na severoistok...  Autor Milan Kovačević, snimatelj Veljko Hari Petrović, rasvetljivač Bogdan Lujić, muzički saradnik Vlada Radulović, montažer Vuksan Lukovac. Premijerno emitovano 27.11.1966, Redakcija dokumentarno-feljtonističkog programa.
20:15
Emisija je dokumentarni zapis o genezi trke u atomskom naoružanju posle Drugog svetskog rata, koja počinje apokaliptičnim scenama uništenja Hirošime i Nagasakija.... Film prati postepenu eskalaciju hladnoratovskog oružanog i obaveštajnog nadmetanja između dve supersile. U Americi raste antikomunističko raspoloženje, formira se Makartijev komitet i počinju progoni i hapšenja. Stvara se Holivudska crna lista u prilog čijeg formiranja svedoče Volt Dizni, Gari Kuper i Ronald Regan. Trku prate dileme naučnika koji učestvuju u hladnoratovskim procesima kao što su Robert Openhajmer, Enriko Fermi, Klaus Fuks, Georgi Maljenko. Prate se i diplomatski napori za postizanje sporazuma o prekidu trke u naoružanju, koji 1973. godine dovode do potpisivanja Ugovora o sprečavanju nuklearnog rata. Scenarista Živko Milić, urednica Olivera Gajić, proizvedeno 1973. godine.
20:42
Svet danas-San Remo
21:17
Vladimir Dedijer, novinar, istoričar, publicista, akademik (Beograd, 4. februar 1914 - Boston, 30. novembar 1990)... Detinjstvo i mladost Vladimir Dedijer proveo je u Beogradu gde je završio osnovnu školu i gimnaziju. Upisuje Pravni fakultet u Beogradu, ali zbog nemogućnosti da plaća studije počinje da radi kao dopisnik Politike. Bio je član KPJ i radio je u korist komunističke propagande, a u vreme izbijanja ustanka dobio je zadatak da organizuje političko-propagandni rad, da podučava komuniste i da radi u listu Borba. Po završetku rata, kao veoma obrazovan, obavljao je razne važne političke dužnosti. Dedijer se iz političkog života povukao 1954. i počeo da se bavi pisanjem. Odlazi u Ameriku gde postaje član, a zatim i predsednik Raselovog suda, koji je ispitivao ratne zločine u Vijetnamu, kršenje ljudskih prava u Latinskoj Americi i niz drugih procesa. Najpoznatija dela: Dnevnik, Josip Broz Tito, Sarajevo 1914, Raselov sud i dr. U prvoj emisiji serijala „Lično viđenje, Dedijer sa voditeljem i scenaristom emisije, književnikom Milom Gligorijevićem, razgovara o svom životu i životnom putu, vremenu u kome je živeo, o teškoćama u pisanju istorije: dugotrajnim zabludama, nedostatku dokumentacije... smatra da nije tačno da istoriju mogu da pišu samo učesnici. Seća se ratnih vremena, poznanstva sa Titom, svog ranjavanja na Sutjesci, vremena okupacije i skrivanja u Beogradu... Emisija je snimana u Beogradu i njegovoj kući u Siparu u Istri. Premijerno emitovano 26.12.1980; Redakcija programa iz kulture, urednica Zora Korać.
22:04
Stvaraoci-Moj svet u umetnosti
22:34
Jedan koncert za 3K-ljiljana Petrović
23:22
Na svoj način-Bisera Veletanlić
23:35
Pesnik Milan Dedinac (1902–1966) posmatrao je poeziju kao iskorak iz sebe i vremena i kao projekciju budućih događaja.... Pesma mu služi za iskazivanje drugačijeg sadržaja života. Kroz nju se oslobađa teskobe i pokazuje svoje kosmološko osećanje sveta. Pesma je i mogućnost za pobunu protiv nasilja. Sihove kazuju glumci Marija Krunić i Mladen Obradović. Urednik: Radomir Putnik Reditelj: Ilija Gagrica Godina proizvodnje: 2002.
00:00
Naše vreme -Zapošljavanje (R)
00:21
Ram za nekoliko poza 03 (R)
00:52
ljudi govore -Kao u snu (R)
01:20
ljudi govore-Kazivanja o Dragojlu (R)
01:49
Karavan-Jerma (R)
02:15
Odiseja mira-Ne tako davno (R)
02:42
Svet danas-San Remo (R)
03:17
Lično viđenje-Vladimir Dedijer (R)
04:04
Stvaraoci-Moj svet u umetnosti (R)
04:34
Jedan koncert za 3K-ljiljana Petrović (R)
05:22
Na svoj način-Bisera Veletanlić (R)
06:00
Naše vreme -Zapošljavanje (R)
06:21
Ram za nekoliko poza 03 (R)
06:52
Ljudi govore -Kao u snu (R)
07:20
Ljudi govore-Kazivanja o Dragojlu (R)
07:49
Karavan-Jerma (R)
08:15
Odiseja mira-Ne tako davno (R)
08:42
Svet danas-San Remo (R)
09:17
Lično viđenje-Vladimir Dedijer (R)
10:04
Stvaraoci-Moj svet u umetnosti (R)
10:34
Jedan koncert za 3K-ljiljana Petrović (R)
11:22
Na svoj način-Bisera Veletanlić (R)
11:35
Pesničke vedrine-Milan Dedinac (R)
12:00
Naše vreme -Zapošljavanje (R)
12:21
Ram za nekoliko poza 03 (R)
12:52
Ljudi govore -Kao u snu (R)
13:20
Ljudi govore-Kazivanja o Dragojlu (R)
13:49
Karavan-Jerma (R)
14:15
Odiseja mira-Ne tako davno (R)
14:42
Svet danas-San Remo (R)
15:17
Lično viđenje-Vladimir Dedijer (R)
16:04
Stvaraoci-Moj svet u umetnosti (R)
16:34
Jedan koncert za 3K-ljiljana Petrović (R)
17:22
Na svoj način-Bisera Veletanlić (R)
17:35
Pesničke vedrine-Milan Dedinac (R)
18:00
Dvogled-Grčka 01
18:29
Dvogled-Pompeja 01
18:56
Epizoda Istra iz kultnog serijala Karavan posvećena je prirodnim odlikama, istoriji i znamenitostima Centralne Istre.... Milan Kovačević obilazi područje od Pazina do Poreča pokazujući i kazujući nam o gradu Motovunu, Eufrazijevoj bazilici, građevini iz 6. veka sa izuzetnim mozaicima, Limskom kanalu i mestu gde je sniman film Dugi brodovi, o načinu na koji psi otkrivaju tartufe i o antifašističkoj prošlosti ovog lepog poluostrva na Jadranskom moru. Urednik i reditelj Milan Kovačević Proizvedeno 1968. godine.
19:26
Karavan-Titov Veles 01
19:55
Dosije našeg vremena 1957.
20:56
Ova emisija serijala „Dvadeset miliona“ govori o radnicima sa prostora bivše Jugoslavije, koji su radili u fabrici automobila „Volvo“ u Švedskoj.... Govorili su o radu u fabrici kao i o tome kako provode slobodno vreme. Urednik Živorad Mihailović, proizvedeno 1968. godine.
21:25
Život je život-Selo Kremenica
21:53
Živimo u vremenu kada skoro sve što nam treba možemo da kupimo u velikim supermarketima ili u šoping centrima u skoro svim većim gradovima u zemlji.... Pre tri decenije, u Beogradu i širom zemlje još su postojale zanatlije i ova emisija, snimljena 1981. godine, govori o njima. O ljudima, čije su radnje bile prepoznatljivi simboli naše prestonice - Balkanske i Sarajevske ulice, Gradića Pejtona… Pred našim kamerama o svom zanatu i načinu rada govorili su: papudžija, kapadžija, sodadžija, duborezac, svećar, konzervator tepiha, precizni mehaničar, četkar i tkač. Svi oni su bili zaljubljenici svog posla i sve ih je mučio isti problem: njihov posao mladi nisu želeli da nauče i rade. To je dodirna tačka sa današnjim vremenom i zato tako gorko zvuče reči jednog zanatlije: „Ja nikome neću preneti svoje znanje.“ Ovom emisijom vodimo vas na putovanje u vreme koje je prošlo, starije da podsetimo a mlade da zainteresujemo za ovaj deo naše istorije, kada su ljubitelji špricera u omiljeno belo vino dodavali isključivo sodu.
22:23
Emisija posvećena glumcu Predragu Milinkoviću (1933-1998) najpoznatijem epizodisti naše kinomatografije.... Igrao je u preko dve stotine filmova, ali njegove uloge su uvek bile sporedne. I pored toga bio je vrhunski profesionalac, istovremeno zaljubljen u film, i spreman da podnese sve žrtve da bi dao svoj doprinos. Jedna od njegovih uloga je, ipak, bila posebno zapamćena: igrao je batlera Dezmonda, pomoćnika Ripa Kirbija u serijalu „Stripomanija televizije Beograd. Igrao je takođe i u više koprodukcionih filmova, pored velikih filmskih zvezda, Đine Lolobriđide, Orsona Velsa, Alena Delona, Entoni Kvina. Nadimke Dezmond i El kabalero dobio je jer je jedno vreme bio i vrstan igrač flamenka i drugih okretnih latinoameričkih igara, što je pokazao i pred kamerama naše televizije. Urednik Felik Pašić, reditelj Žarko Dragojević, proizvedeno 1986. godine.
23:07
„Dobar dan! Ja sam Coka Perić, glumica iz Novog Sada, mlada penzionerka.“ Ovako je 1973. godine, na vratima svog doma, Sofija Coka Perić (1906-1986), dočekala ekipu TV Beograd.... Pred kamerama naše televizije, Sofija Coka Perić pričala je o svom životu i karijeri. Na sebi svojevrstan i duhovit način ispričala je šta joj je otac rekao kada je saznao da želi da bude glumica, o prvim koracima na „daskama koje život znače“, znamenitim ličnostima tog vremena sa kojima se družila i radila. Emisija je podsećanje na glumicu koju je publika volela u ulogama Gospođe ministarke, Sofke, Izbiračice….
23:31
S vremena na vreme
00:00
Dvogled-Grčka 01 (R)
00:29
Dvogled-Pompeja 01 (R)
00:56
Karavan-Istra (R)
01:55
Dosije našeg vremena 1957. (R)
02:16
Karavan-Titov Veles 01 (R)
02:56
Dvadeset miliona -Radnik na trotinetu (R)
03:25
Život je život-Selo Kremenica (R)
03:53
Rekvijem za špriceraše (R)
04:23
Međutim-Epizodista (R)
05:07
Glumice-Sofija Coka Perić (R)